Utility Link | Utility Link | Utility Link
o nama | kontakt |
elektronski | štampani | redakcija | autori | konkurs |
biblioteke | Sa Treceg Trga | Pasoš | Desant | Krotki | posebna izdanja | plasman |
tribine | izložbe | promocije |
vesti | događanja | časopisi | knjige | konkursi |

kkkkkk
/p>

 

 

 



Biblioteka Sa Trećeg Trga

Prva knjiga u izdanju edicije Sa Trećeg Trga je zbirka priča
Angelina mesečeva iluzija i druge priče
Aleksandra J. Ristića

leksandar J. Ristić rođen je 1973. godine u Prištini.
Diplomirao je na Medicinskom fakultetu i radio na Neurološkoj klinici u svom rodnom gradu. Magistrirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Juna 1999. godine
po dolasku međunarodnih snaga, izbegao je sa Kosova i Metohije pod pretnjom albanskih progonitelja. Trenutno živi u Beogradu. Objavio je zbirku pripovedaka O nadanju u beznađu 2002. godine.Objavljuje u listovima i časopisima.

 

 

Druga knjiga u izdanju edicije Sa Trećeg Trga je zbirka pesama
Imperija suze
poljske pesnikinje Eve Zonenberg
u prevodu Biserke Ra
jčić.

Eva Zonenberg (Ewa Sonnenberg) rođena je 1967. u Zombkovicama u Šleskoj. Živi u Vroclavu. Završila je Muzičku akademiju i nastupala kao pijanistkinja. Studirala je i književnost, a sada u Krakovu završava studije filozofije. Već za prvu zbirku pesama dobila je 1995. prestižnu Nagradu Georg Trakl. Njene književne večeri su veoma zanimljive. Često su intrigantne i šokantne.
Na originalan način kombinuje poeziju s muzikom. Veoma je prevođena.
Na sve evropske jezike. Na srpskom je objavljivana u ProFemini i banjalučkim Slovesima. Posebno je prisutna u Nemačkoj, u antologijama i pojedinačnim zbirkama. Objavila je sledeće zbirke: Hazard (1995), Zemlja hiljadu notesa. Ispovesti Lindzi Kempa (1997), Planeta (1997), Povodac (2000), Bukteći tramvaj (2001), Čas ushićenja (2005).
Kontakt: www.sonnenberg.art.pl

Treća knjiga u ediciji Sa Trećeg Trga je još jedan prevod
poljskih autora. Ovoga puta je to zbirka pesama
Dar
Erika Ostrovskog u prevodu Biserke Rajčić.

Erik Ostrovski (Eryk Ostrowski) rođen je 1977. godine u Krakovu. Studirao je poljski jezik i književnost. Piše poeziju, prozu i eseje. Član je Kruga mladih autora pri krakovskom Savezu poljskih pisaca. Debitovao je 1994. u kulturnom dodatku dnevnika Odjek Krakova ciklusom pesama Ljudi na aerodromu. Bavi se izdavanjem poezije. Veoma je aktivan i na planu popularizacije krakovskih pisaca. Objavio je sledeće zbirke pesama: Šetnja po trnju (1995), Snežne planine (1996), Tumaranja u svitanje (1997), Ultramarin (1997), Sunce (1999), Ljudi čije prisustvo je dovoljno (2003), Metvica (2004). Dobitnik je više književnih priznanja. Poslednjih godina je prevođen, između ostalih na srpski. Poezija Erika Ostrovskog je na prvi pogled «reakcija» na svet koji nas okružuje. Na drugi pogled vidmo da nije neposredna reakcija, jer u njoj ima malo od tzv. realnog sveta. To su pre slike koje je pesnik stvorio. Zbog toga ostavljaju utisak snoviđenja i bajki. Nastaju na drugom polu nego do nedavno dominantna postmodernistička poezija.

 

 

 

Četvrta knjiga u ediciji Sa Trećeg Trga je još jedan prevod
poljskih autora. Ovoga puta je to zbirka pesama
Affirmative
Lukaša Manjčika u prevodu Biserke Rajčić.

Lukaš Manjčik (Lukasz Mańczyk) rođen je 1978. godine u Krakovu. Studirao je prava na Jagelonskom univerzitetu. Predsednik je Kruga mladih Udruženja poljskih pisaca u Krakovu. U klubovima Sfera, Molijer i Ana Dimna i Slobodna pesnička tribina vodi književno-muzičke susrete i večeri. Radi u Kulturnom centru Krakova, gde takođe vodi književnu tribinu i uređuje časopis Lamelli.
Debitovao je u Poljskom dnevniku i književnim časopisima: Akant, Dekada Literacka (Književna decenija).
Sada sarađuje sa nizom drugih književnih časopisa širom Poljske. Dosad je objavio jednu zbirku pesama pod naslovom Obaveze svetlosti (Krakov, 2004). Njegove novije pesme izlaze u nizu časopisa i na pomolu je njegova nova zbirka.  Zastupljen je  i u antologiji najmlađe poljske poezije naslovljene sa   Razgovarajmo sa stihovima. Učestvuje na pesničkim festivalima. Dobitnik je više književnih nagrada. Poslednjih godina je i prevođen, između ostalog i na srpski (Pismo, Književni list, Književne novine, Treći Trg). Spada u primećene debitante. Kritičari ističu njegovu potrebu za autentičnošću, zanimljivu maštu, opažanje detalja, analitičnost, kondenzovane poetske slike, aforističku preciznost, originalne pesničke figure i trope, načitanost koja mu omogućuje intertekstualno pozivanje na poznate pisce, filozofe, značajne teološke probleme, posebno dostignuća u oblasti jezika.